A maeʻa le taumafanafana vevela o le 2021 ma le vevela maualuga tele, ua faʻafeiloaʻi mai e le itu i mātū o le lalolagi se taumalulu malulu, ma ua tele le kiona, e oʻo lava i le Toafa o Sahara, o se tasi o nofoaga sili ona vevela i le lalolagi. I le isi itu, ua faʻafeiloaʻi mai e le itu i saute o le lalolagi le vevela tele, ma ua oʻo atu le vevela i le 50°C i Ausetalia i Sisifo, ma ua liusuavai aisa tetele i Antarctica. O le ā la le mea na tupu i le lalolagi? Aiseā ua fai mai ai saienitisi atonu ua oʻo mai le faʻaumatiaga tele lona ono?
I le avea ai ma toafa aupito tele i le lalolagi, o le tau o le Toafa o Sahara e matuā mago ma vevela. O le afa o le itulagi e itiiti ifo i le 25mm o timuga i le tausaga, ma o nisi o eria e oo lava ina leai ni timuga mo ni nai tausaga. O le averesi o le vevela faaletausaga i le itulagi e oo atu i le 30 ℃, ma o le averesi o le vevela o le taumafanafana e mafai ona sili atu i le 40 ℃ mo ni masina sosoo, ma o le vevela aupito maualuga na faamaumauina e oo atu i le 58 ℃.
Ae i se itulagi e matuā vevela ma mago faapea, e seasea ona to le kiona i lenei taumalulu. O le taulaga laitiiti o Ain Sefra, o loʻo i le itu i matū o le Toafa o Sahara, na to le kiona ia Ianuari o le tausaga nei. Na ufitia le toafa auro i le kiona. O lanu e lua na fefiloi faatasi, ma sa matuā ese lava le vaaiga.
Ina ua pa'ū le kiona, na pa'ū le vevela i le taulaga i le -2°C, e na'o ni nai tikeri e malūlū ifo nai lo le averesi o le vevela i taumalulu ua mavae. E fa taimi na to ai le kiona i le taulaga i le 42 tausaga a'o le'i oo i lena taimi, o le taimi muamua i le 1979 ma le tolu taimi mulimuli i le ono tausaga ua mavae.
E seasea lava ona iai le kiona i le toafa, e ui lava e matuā malulu tele le toafa i le taumalulu ma e mafai ona pa'ū ifo le vevela i lalo ifo o le sero, ae e matuā mago le toafa, e masani lava ona lē lava le vai i le ea, ma e matuā itiiti lava le timu ma le kiona. O le pa'ū ifo o le kiona i le Toafa o Sahara e faamanatu ai i tagata le suiga o le tau i le lalolagi atoa.
Fai mai le tagata suʻesuʻe tau Rusia o Roman Vilfan, o le kiona i le Toafa o Sahara, o galu malulu i Amerika i Matu, o le tau mafanafana tele i Rusia ma Europa, ma timuga mamafa na mafua ai lologa i Europa i Sisifo. O le tutupu soo o nei tau le masani ai ua faateleina, ma o le mafuaaga o lona suiga o le tau e mafua mai i le faʻavevela o le lalolagi.
I le itu i saute o le lalolagi i le taimi nei, ua mafai ona vaaia sa'o le aafiaga o le vevela o le lalolagi. A o feagai pea le itu i matu o le lalolagi ma se galu malulu, ae na feagai le itu i saute o le lalolagi ma se galu vevela, ma le vevela e sili atu i le 40°C i le tele o vaega o Amerika i Saute. O le taulaga o Onslow i Ausetalia i Sisifo na faamauina ai se vevela maualuga e 50.7 ℃, ma solia ai le faamaumauga mo le vevela aupito maualuga i le itu i saute o le lalolagi.
O le vevela tele i le itu i saute o le lalolagi e fesoʻotaʻi ma le thermal dome effect. I le taumafanafana vevela, mago ma leai se matagi, o le ea mafanafana e alu aʻe mai le eleele e le mafai ona salalau, ae ua faʻapipiʻiina i le eleele e le mamafa tele o le ea o le lalolagi, ma mafua ai ona vevela tele le ea. O le vevela tele i Amerika i Matu i le 2021 e mafua foʻi i le thermal dome effect.
I le pito i saute o le lalolagi, e le o se tulaga lelei tele le tulaga. I le 2017, na motusia ai le aisa tele ua faaigoaina o le A-68 mai le aisa o Larsen-C i Antarctica. E mafai ona oo atu lona lautele i le 5,800 kilomita faatafafa, lea e latalata i le eria o Shanghai.
Ina ua mavae le motusia o le aisa, ua fealualua’i solo i le Vasa i Saute. Na fealualua’i solo i le mamao e 4,000 kilomita i totonu o le tausaga ma le afa. I le taimi lea, sa faaauau pea ona liusuavai le aisa, ma faasaolotoina ai le tele o le 152 piliona tone o le vai fou, lea e tutusa ma le gafatia e teu ai vai o le 10,600 i Sisifo.
Ona o le fa'avevela o le lalolagi, o le liusuavai o pole i matū ma saute, ia e loka i le tele o vai fou, ua fa'atelevaveina, ma mafua ai ona si'itia pea le maualuga o le sami. E le gata i lea, ae o le fa'avevela o le vai o le sami e mafua ai fo'i ona fa'alauteleina le vevela, ma fa'ateleina ai le vasa. Ua fuafua e saienitisi o le maualuga o le sami i le lalolagi ua 16 i le 21 senitimita le maualuga nai lo le 100 tausaga talu ai, ma o lo'o si'itia nei i le fua faatatau o le 3.6 milimita i le tausaga. A'o fa'aauau pea ona si'itia le maualuga o le sami, o le a fa'aauau pea ona fa'aleagaina motu ma nofoaga maulalo i le talafatai, ma lamatia ai le ola o tagata soifua iina.
E lē gata ina osofaʻia tuusaʻo pe faʻaumatia foʻi e gaoioiga a tagata nofoaga o manu ma laʻau i le natura, ae faʻasaʻolotoina ai foʻi le tele o le kaponi taiokesaita, methane ma isi kasa e faʻavevela ai le lalolagi, ma mafua ai ona siʻitia le vevela o le lalolagi, ma iʻu ai ina suia le tau ma faʻateleina ai le ono tulaʻi mai o tau ogaoga.
E tusa ma le 10 miliona ituaiga o meaola o loʻo ola i le Lalolagi i le taimi nei. Peitaʻi, i le tele o seneturi ua tuanaʻi, e oʻo atu i le 200,000 ituaiga ua faʻaumatia. Ua faʻaalia e suʻesuʻega o le fua faatatau o le faʻaumatia o ituaiga o meaola i le lalolagi i le taimi nei e vave atu nai lo le fua faatatau masani i le talafaasolopito o le lalolagi, ma e talitonu saienitisi atonu ua oo mai le faʻaumatia tele lona ono.
I le faitau selau miliona tausaga ua mavae i le lalolagi, e tele naua mea tutupu na tutupu i le faʻaumatia o meaola, tetele ma laiti, e aofia ai ma mea tutupu e lima na matuā ogaoga lava, ma mafua ai ona mou atu le tele o meaola mai le lalolagi. O mafuaʻaga o mea na tutupu muamua na mafua mai i le natura, ma o le lona ono e talitonuina o le mafuaʻaga lea o tagata soifua. E manaʻomia e tagata ona gaoioi pe afai tatou te lē mananaʻo e faʻaumatia e pei ona sa i ai muamua le 99% o meaola o le Lalolagi.
Taimi na lafoina ai: Aperila-12-2022
